EU razmatra novi namet na online kockanje: do 2029. cilja milijarde prihoda

Fiskalni pomak nazire se u Bruxellesu koji bi mogao trajno izmijeniti krajolik europskog tržišta online kockanja. Europski centar za međunarodnu političku ekonomiju (ECIPE) sa sjedištem u Bruxellesu iznio je konkretan prijedlog za iskorištavanje rastućeg segmenta online klađenja i digitalnih kasina kao novog vlastitog prihoda za proračun EU-a. Cilj je ojačati nadolazeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. dodatnim izvorom prihoda koji predstavlja manje pravnih prepreka od izravnog usklađenog poreza. Ideja je jednostavna: umjesto zadiranje u nacionalni porezni suverenitet, pristojba bi se naplaćivala na razini bruto prihoda od igara (GGR).

Hitnost ovog plana proizlazi iz masovnih potreba za financiranjem bloka, posebno za otplatu dugova nakon pandemije. Do danas se EU uglavnom oslanjao na doprinose temeljene na bruto nacionalnom dohotku, carinske pristojbe, PDV i pristojbu na plastični otpad. Online kockanje sada se smatra atraktivnom metom jer pokazuje prekogranični rast u usporedbi s kopnenim sektorom i već posjeduje značajnu gospodarsku težinu. Rasprava dobiva na zamahu, jer je Europska komisija također pripremila interne dokumente koji projiciraju još veće iznose od onih koje je predložio think tank.

Brojke i činjenice

Projekcije ECIPE-a temelje se na podacima Europskog udruženja za igre na sreću i klađenje (EGBA) i ocrtavaju dva glavna scenarija. Uz stopu pristojbe od 3,5 posto na GGR, godišnje bi se moglo generirati približno 1,7 milijardi eura. Ako se EU odluči za stopu od 10 posto, ukupni iznos bi do 2029. porastao na značajnih 4,7 milijardi eura. Od posebnog interesa je usporedba s procjenama Komisije, koje prema internim dokumentima predviđaju do 1,9 milijardi eura godišnje od 3-postotnog poreza na neto promet, što ukupno iznosi otprilike 13,3 milijarde eura tijekom sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa.

Ključna točka sporenja ostaje kanalizacija. Dok predstavnici industrije upozoravaju da bi veća opterećenja mogla potaknuti igrače na crno tržište, izvješće ECIPE-a izričito se ne slaže s ovim stavom.

"Iako se tvrdilo da bi povećanje poreza također moglo dovesti do prelaska s licenciranog na ilegalno kockanje, to se u velikoj mjeri ne događa, osim kod problematičnih i visokorizičnih kockara koji traže veće isplate." - Anonimni autor, Prijedlog ECIPE-a

Prema izvješću, neregulirani operateri trenutno čine otprilike 91,6 milijardi eura GGR-a diljem EU, dok regulirani operateri iznose 36,5 milijardi eura. Ovaj nesrazmjer naglašava pritisak s kojim se legalna poduzeća već suočavaju.

Pozadina

Politička situacija u Bruxellesu je složena. Novi vlastiti prihodi zahtijevaju jednoglasno odobrenje svih 27 država članica. Očekuje se da će se zemlje poput Malte, čije gospodarstvo snažno ovisi o iGaming sektoru, suprotstaviti dodatnim teretima. S druge strane, Francuska je signalizirala da neće pristati na proračunski dogovor bez značajnih novih vlastitih prihoda. Prijedlog pristojbe na kockanje natječe se s drugim idejama ili ih nadopunjuje, poput poreza na kriptovalute, koji bi mogao donijeti između 3 i 4 milijarde eura, ili pristojbi na tehnološke divove poput Googlea i Amazona.

Prednost pristojbe na kockanje u odnosu na usklađeni porez leži u izbjegavanju pravnih komplikacija. Budući da se stope poreza već široko razlikuju među državama članicama, pristojba na razini EU-a bila bi novi, neovisni izvor prihoda. To bi moglo smanjiti otpor nekih država, jer nacionalni porezni suverenitet formalno ostaje netaknut, čak i ako je ekonomski učinak na operatere identičan.

Zašto je to važno za njemačke igrače

Za njemačke igrače aktivne u kockarnicama licenciranim od strane Gemeinsame Glücksspielbehörde der Länder (GGL), takva bi pristojba EU-a mogla imati neizravne posljedice. Prema izvješću ECIPE-a, Njemačka je jedan od najvećih potencijalnih doprinositelja uz Italiju i Francusku. Budući da je njemačko tržište već strogo regulirano Državnim ugovorom o kockanju 2021. (GlüStV 2021.), uključujući ograničenje od 1 € po vrtnji na automatima i ograničenje depozita od 1.000 € mjesečno putem sustava LUGAS, pritisak na marže za legalne pružatelje usluga već je iznimno visok.

Ako se uvede dodatna pristojba EU-a do 10 posto, licencirani pružatelji usluga mogli bi te troškove prenijeti na kupce putem nižih stopa povrata igračima (RTP) ili smanjenih bonus ponuda. Budući da su njemački igrači već strogo nadzirani, postoji rizik da se jaz u cijeni u usporedbi s ilegalnim operaterima bez GGL licence poveća. To bi moglo ugroziti teško stečenu stopu kanalizacije ako rekreativni igrači percipiraju financijsku nepovoljnost na legalnim stranicama kao preveliku.

Što to znači za kockarnice licencirane od strane GGL-a

Operateri na GGL bijeloj listi suočili bi se s teškim izračunom. Dodatna pristojba EU-a dodatno bi smanjila profitabilnost na njemačkom tržištu. Budući da GGL već nameće visoke tehničke zahtjeve, zahtjeve za zaštitu igrača i porezne zahtjeve, dodatne pristojbe mogle bi navesti međunarodne grupe da preispitaju svoje investicije na njemačkom tržištu ili drastično smanje marketinške troškove. Ostaje vidjeti hoće li Europska komisija dizajnirati takvu pristojbu na način koji osigurava da tržišta s visokim porezima, poput Njemačke, ne budu dvostruko kažnjena, čuvajući konkurentnost legalnih pružatelja usluga u odnosu na crno tržište.