Oporba prema porezu na kockanje u EU: Udruge konjičkih utrka podižu uzbunu

Rasprava o porezu EU-a na online igre na sreću sve je intenzivnija. Predstavnici europske industrije konjičkih utrka udružili su snage kako bi zaštitili svoj sektor od planiranih nameta iz Bruxellesa. U središtu problema je financiranje proračuna EU-a za razdoblja 2028. i 2034. godine. Europska i mediteranska federacija za konjičke utrke (EMHF) i Europska udruga za kasačke utrke (UET) uputile su službeno pismo Thomasu Byrneu, državnom ministru za europske poslove, i Simonu Harrisu, irskom ministru financija. Budući da Irska trenutačno predsjeda Vijećem Europske unije, tamošnja vlada igra ključnu ulogu u pregovorima.

Federacije tvrde da bi klađenje na konjičke utrke trebalo biti izričito isključeno iz svih planova za novi porez EU-a. Upozoravaju da bi dodatno financijsko opterećenje moglo ugroziti održivost licenciranog sektora. Rizik od preusmjeravanja potrošača na ilegalna tržišta zbog viših cijena ili lošijih koeficijenata smatra se posebno kritičnim. To bi ne samo oslabilo zaštitu potrošača, već bi u konačnici smanjilo porezne prihode pojedinačnih država članica, jer crno tržište ne plaća nikakve namete. U mnogim zemljama konjičke utrke izravno ovise o prihodima od legalnog klađenja za financiranje programa uzgoja, trenera i hipodroma.

Brojke i činjenice

Raspravu je inicirao još u veljači 2026. Victor Negrescu, potpredsjednik Europskog parlamenta. On vidi usklađeni porez kao priliku za generiranje dodatnih sredstava u iznosu od 2 do 4 milijarde eura godišnje. Novije procjene think tankova čak sugeriraju do 5 milijardi eura godišnje. To je u suprotnosti s interesima zemalja poput Malte, gdje industrija igara na sreću čini približno 12 posto bruto domaćeg proizvoda. Usvajanje takvog poreza zahtijeva jednoglasnost svih 27 država članica EU-a. U Velikoj Britaniji, opći porez na klađenje za konjičke utrke ostao je na 15 posto nakon uspješnog lobiranja Britanske udruge za konjičke utrke (BHA), služeći kao model za trenutne zahtjeve.

Pozadina

Sukob potiču istaknuti glasovi s obje strane. Dok bivši engleski nogometni reprezentativac Peter Shilton podržava porez kako bi se ograničili proračuni za oglašavanje i borilo protiv ovisnosti o kockanju, stručnjaci iz industrije upozoravaju na posljedice. Marteen Haijer, bivši glavni tajnik Europske udruge za klađenje i igre na sreću (EGBA), jasno je naglasio rizike dvostrukog oporezivanja:

"Uvođenje poreza EU-a povrh postojećih nacionalnih poreza samo bi pogoršalo ovu situaciju: širenje crnog tržišta, nanošenje štete europskoj zaštiti potrošača i u konačnici dovođenje do nižih poreznih prihoda za države članice." - Marteen Haijer, bivši glavni tajnik EGBA-e

Dr. Peter Truzla, predsjednik UET-a, ponovio je ovaj stav, navodeći da je legalno klađenje temelj ruralnih radnih mjesta i cjelokupne infrastrukture sporta. Dodatni porezni teret odveo bi posao ilegalnim operaterima, masovno ugrožavajući zaštitu potrošača.

Zašto je to važno za njemačke igrače

Za njemačke igrače, porez na razini EU-a mogao bi imati ozbiljne posljedice. U Njemačkoj je tržište već strogo regulirano Međudržavnim ugovorom o kockanju 2021. (GlüStV 2021.). Već postoje visoki porezi na uloge, što često dovodi do nižih omjera isplate. Ako Bruxelles uvede dodatnu naknadu, legalni pružatelji usluga morali bi dodatno prilagoditi svoje marže. To bi moglo dodatno pogoršati već ograničenu ponudu operatera s GGL licencom. Njemački korisnici već su podvrgnuti strogim pravilima, poput ograničenja mjesečnog depozita od 1.000 eura i ograničenja od 1 eura po okretaju za online slotove. Daljnje povećanje troškova legalnog kockanja moglo bi ugroziti stopu kanaliziranja, jer bi igrači mogli sve češće pokušavati zaobići LUGAS nadzor i visoke troškove u nelicenciranim offshore kockarnicama.

Što to znači za kockarnice s GGL licencom

Kockarnice s licencom Gemeinsame Glücksspielbehörde der Länder (GGL) suočile bi se s golemim ekonomskim izazovom. Budući da već ispunjavaju stroge njemačke zahtjeve i plaćaju odgovarajuće poreze, porez EU-a masovno bi ograničio njihovu konkurentnost u odnosu na crno tržište. GGL bijeli popis uključuje pružatelje usluga koji su se obvezali održavati najviše standarde. Dodatni porezni teret iz Bruxellesa mogao bi dovesti do toga da ugledni pružatelji usluga smanje svoje marketinške proračune ili se u potpunosti povuku s određenih tržišnih segmenata. To bi ilegalnim pružateljima usluga, koji ionako ne bi plaćali porez EU-a, dalo daljnju prednost u konkurentnosti i potkopalo teško uspostavljenu regulativu u Njemačkoj.