Pravni neuspjeh EA: Izraelski sud odobrio grupnu tužbu zbog FIFA loot boxeva

Gejming gigant Electronic Arts (EA) suočava se sa značajnom pravnom bitkom u Izraelu. Okružni sud u Tel Avivu odbacio je u ponedjeljak zahtjev tvrtke EA Swiss Sàrl za odbacivanje predložene grupne tužbe. Tužitelj, izraelski rezident koji je kupio virtualne tokene u FIFA 23, navodi da nasumični paketi unutar igre potiču ovisničko ponašanje i predstavljaju ilegalno kockanje. EA je bezuspješno tvrdio da izraelski sudovi nemaju nadležnost nad entitetom sa sjedištem u Švicarskoj. Sutkinja Tamar Snunit-Forrer nije se složila s time, čime je otvorila put za slučaj koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za cijelu gejming industriju.

Navodi su značajni. Prema zahtjevu podnesenom u ožujku 2025. godine, EA zapravo upravlja ilegalnom platformom za kockanje pod krinkom sportske igre namijenjene djeci i mladima. Tužitelj tvrdi da tvrtka ne otkriva sadržaj ili izglede za dobivanje predmeta iz loot boxeva prije kupnje. Zastupan od strane odvjetnika Liora Lahava i Hadara Steme, tužitelj je također dostavio stručno mišljenje dr. Liraz Margalit, koje se bavi time kako ovi nasumični mehanizmi mogu dovesti do ovisničkog ponašanja putem psiholoških okidača.

Brojke i činjenice

Kao dio trenutne presude, sud je naložio EA-u da tužitelju plati 10.000 NIS (izraelskih novih šekela) na ime sudskih troškova. Iako je ovaj iznos kap u moru za tvrtku veličine EA-a, potencijalne obveze ako se grupna tužba potvrdi su goleme. EA je na sudu tvrdio da samo postojanje elementa slučajnosti ne čini igru ilegalnim kockanjem. Tvrtka tvrdi da je FIFA primarno igra vještine i razumijevanja, a ne puke sreće.

U kontroverznom potezu, EA je pokušao argumentirati da bi, ako bi se njihove igre smatrale ilegalnim kockanjem, tužitelj i ostali članovi grupe također bili u kršenju zakona. Sutkinja Snunit-Forrer nije bila uvjerena ovim načinom razmišljanja. Napomenula je da dokazna osnova koju je predstavio podnositelj zahtjeva utvrđuje potencijalni pravni temelj za tužbu, bez donošenja konačne odluke o samoj zakonitosti loot boxeva.

„Bez donošenja konačne odluke, činjenična i dokazna osnova koju je predstavio podnositelj zahtjeva utvrđuje potencijalni pravni temelj za tužbu protiv tuženika.” - Tamar Snunit-Forrer, sutkinja na Okružnom sudu u Tel Avivu

Pozadina

Kontroverze oko loot boxeva su stalna tema za EA. U Sjedinjenim Američkim Državama tvrtka se suočava s tužbama u vezi s navodnom uporabom dinamičkog prilagođavanja težine (Dynamic Difficulty Adjustment – DDA). Tužitelji poput Jasona Zajonca optužuju EA za manipuliranje težinom igre kako bi frustrirali igrače, potičući ih tako na kupnju više paketa igrača (Player Packs). Slično tome, slučaj u Kanadi optužuje EA za upravljanje nelicenciranim, ilegalnim sustavom igara putem loot boxeva. EA i dalje poriče ove navode, nazivajući tvrdnje neutemeljenima i prikazivanjem njihovih igara u krivom svjetlu.

Zašto je to važno za njemačke igrače

Situacija je posebno relevantna za njemačke igrače zbog strogog Međudržavnog ugovora o igrama na sreću iz 2021. (GlüStV 2021). Iako se kutije s plijenom (loot boxovi) u Njemačkoj trenutno obrađuju prema zakonima o zaštiti mladih, granica između igranja igara i kockanja postaje sve nejasnija. Zajedničko tijelo za igre na sreću saveznih država (GGL) osigurava da se operateri pridržavaju strogih pravila, uključujući mjesečni limit depozita od 1.000 eura i limit uloga od 1 euro za virtualne automate. Iako FIFA paketi još ne potpadaju pod ove specifične propise o kockanju, presude poput one u Izraelu vrše pritisak na njemačke zakonodavce da klasificiraju kutije s plijenom kao kockanje i integriraju ih u sustave poput LUGAS-a.

Što to znači za kockarnice s licencom GGL-a

Licencirani njemački operateri moraju se strogo pridržavati mandata o zaštiti igrača, dok su tvrtke za videoigre poput EA poslovale u sivoj zoni bez licenci za kockanje. Ako međunarodni sudovi s vremenom klasificiraju kutije s plijenom kao kockanje, tvrtke poput EA morale bi podnijeti zahtjev za GGL licencama ili radikalno promijeniti svoje poslovne modele u Njemačkoj. To bi stvorilo jednake uvjete, budući da legalne kockarnice već ulažu znatna sredstva u prevenciju ovisnosti i tehnički nadzor, dok su izdavači igara dosad uglavnom izbjegavali te troškove i nadzor.